Putopisac F. Jukića Iž 1842.godine gdje opisuje prolazeći Ove krajeve da JE razgovarao sa kaluđerima u manastiru u Lipniku kome se nezna porijeklo UZ njega je postojala i crkva kao i crkva u Hadrovcima.

Iz te priče se saznaje da je Jukić opisao ove krajeve prije 1842.godine.Između ostalog se spominje da je nedaleko od Hadrovačke crkve živjela Velika porodica Marčetić na mjestu Dolina koja je imala tri brata od kojih jedan nije imao djece.

Pošto je porodica bila velika morala se raseliti.

Jedan brat sa porodicom prelazi rijeku i ide u Slatinu (današnji Jandrići), drug silazi u Hadrovce od njih postaju svi Marčetići u Hadrovcima (Medonići, Rusići i Dudići).

Potomak Medonića  je Nikola  od koga su Lazar, Marko, Petar, i Stojan.

Od Rustana potomci su: Nikola, Mile i Ilija.

Duda je imao sina Stevana od koga potječu svi koje su pomenuti u ovom skromnom mama kazivanju.


http://hadrovci.wordpress.com/- O Marčetićima



O Hadrovcima

Na tromeđi Sanskog Mosta , Bosanske Krupe i Novog Grada nalazi se mirno selo Hadrovci.

Hadrovci pripadaju opštini Sanski Most od kog je udaljen 30 km. Otprilike toliko su udaljeni od Novog Grada i Bosanske Krupe. Ovo selo je smešteno u podnožju Grmeča sa istočne strane. Postoje dva puta do Sanskog Mosta , preko Fajtovaca i preko Budimlić Japre. Do Budimlić Japre ima 4 km i to je makadamski put.

Bogati su šumama: bukvom, hrastom. Selo je bilo veselo i ujedno mirno. Bilo je divno za odmor. Pored sela protiču dvije rijeke, Slatina i Moštanica. Na Slatini je bilo više vodenica, gdje su stanovnici mljeli žito.

Sve do 1975, kada je dovedena voda do kuća, mještani su morali na obližnja vrela i izvore po vodu. 1974 je dovedena struja u selo..

Sve do 1975, kada je dovedena voda do kuća, meštani su morali na obližnja vrela i izvore po vodu. 1974 je dovedena struja u selo..

Stanovnici su se bavili zemljoradnjom, gajili kukuruz, žito, zob... Pošto su gajili dosta stoke, usjeve nisu prodavali dalje, već su oni ostajali u selu za potrebe mještana.

Manji broj Hadrovčana se selio u veće gradove radi boljeg života, školovanja djece... Oni koji nisu mogli da si priušte to ostajali su u selu, a njihova deca školovala su se u Hadrovcima prva četri razreda, a dalje su išli u Budimlić Japru. Uprkos svemu djeca su se ipak školovala.

Hadrovci su prije rata brojili oko 24 domaćinstava. Tokom rata svi su izbjegli na razne krajeve RS da bi se nakon rata vratila 5 domaćinstva, tako su Hadrovci danas pusti i sve kuće zapaljene. 
Postoji je jedna crkva na vrh sela, gde se održavao zbor, jedan od važnijih događaja za mještane. Koliko su zborovi bili važni i zabavni mještanima govori i to da su jako bili posjećeni, na Veliku Gospojinu  Omladina se okupljala u školi i tu su se održavale igranke, proslavljle Nove godine.